Rentno osiguranje, mirovinska renta i privatna mirovina

Rentno osiguranje je životno osiguranje poznato i kao osiguranje osobne rente ili mirovine koje u razvijenom svijetu ima dugu tradiciju posebno zato što osiguraniku i njegovoj obitelji (ili drugim korisnicima koje odredi osiguranik) pruža značajnu financijsku zaštitu u budućnosti. Kod sklapanja ugovora rentnog osiguranja osiguranik izabire način isplate rente (npr. doživotno, na rok od deset godina i slično) te potom kako je ugovoreno uplaćuje osiguravajućem društvu ugovorenu premiju. Po isteku ugovorenog roka uplate premije osiguratelj svaki mjesec isplaćuje osobnu rentu.

Privatna mirovina često uključuje rentno osiguranje. Prosječno očekivano trajanje života je sve dulje, a kako se sada čini rješenje nudi privatna mirovina koja će omogućiti pristojan životni standard jer iznos državne mirovine u Hrvatskoj jednostavno neće biti dovoljan. Utoliko rentno osiguranje može osigurati unaprijed poznat iznos kao privatna mirovina i renta. Nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da je u Hrvatskoj trenutno odnos broja zaposlenih i umirovljenika pao na neodrživo niskih 1,18 što je daleko od tri radnika na jednog umirovljenika potrebnih za dugoročno održivi sustav. HZMO je sa dozom optimizma objavio i da se prvi puta u posljednjih deset godina smanjio broj umirovljenika, a što je ministar rada i mirovinskog sustava očekivano protumačio kao rezultate različitih mjera destimuliranja prijevremenih umirovljenja. No, to neće biti dovoljno za ispravljanje neravnoteže zato što današnji demografski trendovi nisu posve negativni, donose jednu dobru i jednu lošu vijest: dobra vijest je činjenica da će nakon što prođe val baby-boom umirovljenika sve manje ljudi odlaziti u mirovinu. Loše je to što istovremeno sve manje zaposlenih ljudi koji uplaćuju mirovinske doprinose za mirovine sadašnjih umirovljenika pa to nažalost neće bitno pomoći ni sadašnjim ni budućim umirovljenicima. Prema nekim nedavnim istraživanjima zbog premalog broja rođenih u odnosu na broj umrlih stanovnika Hrvatske ukupan broj građana će se smanjivati pri čemu će zbog sve duljeg prosječnog trajanja života istovremeno smanjivati broj i udio mlađeg, radno aktivnog stanovništva i povećavati broj te udio starijeg stanovništva.

Pažljivo planirano rentno osiguranje će pomoći financijskom zbrinjavanju za vlastitu mirnu starost, ali i za obitelj odnosno korisnike rentnog osiguranja. Privatna mirovina koja uključuje i rentno osiguranje danas treba gotovo svakome, od poljoprivrednika preko radnika na traci do direktora: državna starosna mirovina će biti možda trećina posljednje plaće, a to teško da će biti dovoljno. Uz sve prednosti koje osigurava rentno osiguranje tu je i privatna planiranje mirovine za mala i srednja poduzeća te njoj vrlo slična privatna mirovina za velika poduzeća i kompanije. Posebno razvijeni program rentnog osiguranja treba i posebni softver za planiranje privatna mirovina. Pored kapitalizirane štednje za privatnu mirovinu kroz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove rentno osiguranje daje sličan proizvod dugoročne štednje za mirovinu ali uz element sigurnosti za obitelj u slučaju smrti osiguranika. Tijekom perioda uplata rentnog osiguranja, a u slučaju smrti osigurane osobe nasljednicima je zajamčena isplana ugovorene osigurane svote. Neusporediv broj sklopljenih ugovora za rentno osiguranje i onih sa dobrovoljnim mirovinskim fondovima ali to će se promijeniti kako privatna mirovina bude popularnija. Zato neprofitna udruga "Privatna mirovina" promovira pitanje visine državnih mirovina u Hrvatskoj te educira građane kako postići da njihove mirovine budu što veće i omoguće pristojan životni standard. Možda se ipak pitate: kakva će biti mirovine u EU? Najbolji je program pravovremeno i stručno isplanirana (EU ili ne-EU) vlastita privatna mirovina.

Planiranjem i vlastitom brigom za mirnu starost očito je kako rentno osiguranje i privatna mirovina nisu luksuz! Kako biste odredili potrebnu visinu prihoda odnosno iznos rente koje će isplaćivati rentno osiguranje posjetite okvirni kalkulator privatne mirovine i pogledajte koliko odvajati za željenu privatnu mirovinu (odnosno za privatne penzije ili privatne pokojnine). Rentno osiguranje samo je jedan od proizvoda koji omogućuje ostvariti materijalnu sigurnost u mirovini. Što su obveznice, koje su osnovne prednosti obveznice i neki temeljni pojmovi u vezi financijske osnove obveznica? Gdje kupiti obveznice Republike Hrvatske i je li bolje ulagati u obveznice ili dionice ili pak u neke od fondova. Što zapravo nude obveznički fondovi te u kakvoj su vezi obveznice i privatna mirovina? Za mnoge buduće umirovljenike rentno osiguranje će biti važno zbog prihoda koje isplaćuje takva privatna mirovina i to najčešće za one koji su skloniji ulaganjima niskog rizika, pa makar uz manji očekivani prinos. Zbog mnogih sličnosti koje rentno osiguranje ima u odnosu na rentnu štednju može se smatrati kako je to rentna štednja u osiguravajućem društvu. Ipak, još nije kvalitetno riješeno pitanje poreznog tretmana kao i državnih poticaja za mirovinsku štednju (ali ne i za rentno osiguranje). Svakako bi to trebalo ispraviti i izjednačiti ta dva slična proizvoda kao najčešće korištena u okviru planiranje koncepta privatna mirovina.

Teško je reći hoće li se - i kada? - poboljšati situacija sa državnim mirovinama. Povećano opterećenje hrvatskog mirovinskog sustava još će još neko vrijeme potrajati: baby-boom generacija donijela je val novih umirovljenika, najveći u povijesti. Godišnje se u toj generaciji rađalo otprilike dvostruko više djece nego danas pa tako ista generacija koja je donijela prosperitet za vrijeme svog radnog vijeka i pokrenula mnoge trendove posljednjih pedesetak godina sada donosi nove probleme sa isplatom mirovina za što nisu ni najmanje sami odgovorni. Ipak, nerijetko se kao rješenje spominje i zapošljavanje nezaposlenih no to bi tek malo poboljšalo situaciju i ne može riješiti ovaj veliki društveni problem. Naime, kad bi nekim čudom uspjeli zaposliti sve postojeće evidentirane nezaposlene osobe u Hrvatskoj tada bi sadašnjem broju zaposlenih (1.432.740 ljudi) dodali još nezaposlene (358.214 osoba) pa bi to ukupno bilo 1.790.954 onih koji uplaćuju mirovinske doprinose. Iako je naizgled riječ o velikim brojkama, to je u odnosu na 1.217.837 umirovljenika poboljšanje sa 1:18 na 1,47 što je tek polovica od potrebnog omjera za dugoročnu održivost sustava. Za današnje umirovljenike teško je naći brzo rješenje, a budućima može pomoći pravovremeno ugovoreno rentno osiguranje.